Hrvati štede više: Srednji sloj jača, što to znači za Vašu prodaju?
TL;DR
Štednja srednjeg sloja građana raste brže od ukupnog prosjeka, dok depoziti najbogatijih padaju, što širi bazu platežno sposobnih kupaca.
Nejednakost u raspodjeli novca među hrvatskim građanima nastavila se smanjivati i tijekom 2025. godine, pokazuju najnoviji podaci HNB-a. Ukupan broj građana s pozitivnim stanjem na računima porastao je za 29 tisuća, pa sada gotovo 3,5 milijuna ljudi u Hrvatskoj ima određenu ušteđevinu u bankama ili štedionicama.
Ukupni depoziti porasli su za 650 milijuna eura (1,7%) u odnosu na kraj 2024. godine, dosegnuvši iznos od 38,77 milijardi eura. Posebno je zanimljiv rast u srednjem sloju (7. do 9. decil), gdje su depoziti rasli za 5,3%, dok su se sredstva najbogatijih 1% građana nominalno smanjila za 2,6% (pad od 281 milijun eura). Građani koji na računima imaju između 2.400 i 26.700 eura sada drže 25,7% ukupnih depozita.
Za male poduzetnike i obrtnike ovi podaci su važan indikator tržišne otpornosti. Činjenica da štednja raste u donjim i srednjim slojevima distribucije sugerira da se kupovna moć širi na veći broj potencijalnih klijenata, umjesto da ostaje koncentrirana isključivo kod najbogatijih. To stvara stabilnije okruženje za prodaju robe široke potrošnje i pružanje usluga.
Iako ovi podaci ne obuhvaćaju nekretnine ili dionice, oni su najprecizniji prikaz likvidnog novca koji građani imaju na raspolaganju. Poduzetnici bi trebali obratiti pozornost na ovaj trend pri planiranju cijena i marketinških kampanja za 2026. godinu.
Što napraviti
- ✓Prilagodite marketinške poruke srednjem sloju koji sada ima veću financijsku sigurnost
- ✓Analizirajte jesu li Vaše cijene usklađene s rastućom kupovnom moći građana u Vašoj regiji